Kako se vratiti trčanju – Odlučili ste se vratiti na stazu i ponovno početi trčati? Slijedite naše savjete i program kako biste se vratili u kondiciju za dva mjeseca.

Niste trčali nekoliko mjeseci ili godina? Bez obzira na to radi li se o prisilnoj pauzi ili ponovno želite trčati kako biste izgubili koju kilu ili se vratili u kondiciju, bit ćete spremni brže nego mislite. Neovisno o vašoj dobi. Posavjetujte se o faktorima rizika s vašim liječnikom i - krenite!

Vratite se trčanju postepeno.

Najbolje je kombinirati hodanje i trčanje. Cilj je vratiti se u trkaču formu, što podrazumijeva redovito trčanje 5 km za dva mjeseca.

BUDITE STRPLJIVI -  NEMOJTE SE NAPREZATI

Dok slijedite dvomjesečni program, lako je postati nestrpljiv. Strpljenje je ključ. Nemojte pokušavati činiti više, čak i ako osjećate da možete. S druge strane, mislite li da je program prenaporan, samo ga produljite.

Važno je da ne osjećate pritisak za napretkom koji nadilazi vaše mogućnosti. Po potrebi ponovite tjedan i krenite naprijed tek kad se osjećate spremnima. Slušajte svoje tijelo i bit ćete dobro.

Budite motivirani: čak i kada se pridržavate programa kao što je ovaj, sasvim je normalno da ponekad poželite odustati… i sigurno ćete naći puno razloga za to.

Dobar trik je trčanje s partnerom ili grupom: kad znate da drugi ljudi računaju na vas, vjerojatno ćete se držati svog rasporeda treninga. Još k tome, socijalna interakcija i natjecanje koji proizlazi iz treninga u grupi također će pomoći podići vašu motivaciju.

Klasične početničke greške: bojite se da ne napredujete dovoljno brzo? Ne forsirajte se. I ne uspoređujte se s drugima. Svaki trkač dobije formu prema svojoj tjelesnoj građi. 

Svi istrčani koraci dat će vam zdravstvene dobrobiti koje tražite – i zapravo se radi o tome da postepeno i kontinuirano stvorite svoju rutinu trčanja. Uzmite si vremena i fokusirajte se kako dalje, a ne brže.

Osjetite li kako ste ostali bez daha ili vam je zlo, trčite prebrzo. Greška je to koju čini 99% početnika i ljudi koji se vraćaju trčanju. Kod trčanja je važno trčati kilometar po kilometar, u vremenu koje vama odgovara.

Nemojte se brinuti. Važnije je usporiti i napraviti više predaha u kojima ćete hodati. Tako ćete doći do daha i više vam neće biti zlo.

Zapamtite kako je trčanje opuštena aktivnost. I da, početak trčanja uključuje puno hodanja. To je u redu.

Bol u potkoljenici ili bedru? Osjetite li bol, pokušajte prepoznati razliku:

Važno je otkriti je li bol samo dio procesa prilagodbe (nošenje s novim izazovom), stvarno trošenje mišića ili zglobova ili oštećenje tkiva. Smanji li se bol uslijed smanjenja količine i intenziteta režima, vjerojatno je riječ o procesu prilagodbe. Dosežete li uvijek istu granicu, vjerojatno svoje tijelo izlažete prevelikom naporu i trošenju. U tom slučaju, posavjetujte se s liječnikom.

Jasno, trkači ponekad osjete bolove i neugodu. Kad osjetite blage bolove i neugodu, a ozbiljna ozljeda se može isključiti, pokušajte isprobano RICER rješenje: odmor, led, pritisak, podizanje i savjetovanje. Nemojte pretjerati s uzimanjem lijekova protiv bolova i upala. Ako bol ne prestane, posjetite liječnika.

Jeste li znali kako je opasnije sjediti pred televizorom nego trčati? Ozljede, bolovi i neugoda koje uzrokuje trčanje uglavnom su prolazni i rijetko kad uzrokuju dugoročnu štetu.

Ukupne prednosti trčanja su brojnije od rizika, čak i ako s trčanjem počnete u pedesetim godinama života ili kasnije: bolja funkcija, forma i zdravlje općenito su nagrade za rano dizanje svakog jutra, kao i manje ozljeda.

Imate li problema s koljenima? Zaštitite ih uz pomoć Hansaplast Učvrsne bandaže za koljeno kako biste bili u mogućnosti nastaviti s trčanjem. Hansaplast je stručnjak u tom polju i nudi nekoliko učvrsnih bandaža koji odgovaraju svim vašim potrebama.

Ova učvrsna bandaža daje vam stabilnost i podupire koljeno te pomaže u sveukupnoj koordinaciji mišića, tetiva i ligamenata oko zglobova. Ovo se odnosi na fazu oporavka nakon ozljede i slučajeve kronične nestabilnosti: neki zglobovi trebaju potporu zavoja ako su mišići oslabljeni ili nisu dovoljno jaki kako bi podnijeli kretnje, što se onda manifestira kao umor mišića pri kraju bavljenja aktivnošću.