Vrijeme čitanja 4 minuta
Prikaži više

S.O.S. za sportske ozljede

Bavljenje sportom, osim što je zdravo, nosi sa sobom i neželjene posljedice kao što su sportske ozljede. Sportska ozljeda uključuje oštećenje određenog dijela tijela uslijed bavljenja sportom, tjelovježbe ili različitih atletskih aktivnosti. One su, nažalost, česte, pa čak i neizbježne posljedice sportskog načina života. Sportske ozljede mogu biti akutne (iznenadne) ili kronične (nastaju tijekom vremena) i blažeg i težeg oblika. Javljaju se kao bolovi u koljenima i zglobovima.

Vrste sportskih ozljeda

Sportske ozljede česte su u sportovima, bilo da se radi o kontaktnim, ali i beskontaktnim sportovima. Ovisno o vrsti tkiva, ozljede se mogu podijeliti na:

  • istegnuće, upale, puknuće ili ruptura mišića
  • upala, istegnuće, puknuće ili ruptura tetiva i ligamenata
  • uganuće i iščašenje zglobova
  • puknuće ili fraktura kostiju

Tko može zadobiti sportsku ozljedu?

Sportske ozljede može zadobiti svatko, a osobito osobe koje:

  • nisu u formi
  • ne nose odgovarajuću opremu
  • vježbaju bez zagrijavanja i istezanja
  • se bave kontaktnim sportovima
  • sudjeluju u aktivnostima koje uključuju skakanje, trčanje, brzo okretanje ili promjenu smjera.

Zadobivanje sportskih ozljeda - što sad?

U slučaju zadobivanja ozljede tijekom fizičke aktivnosti, potrebno ju je odmah zaustaviti. Nastavljanjem aktivnosti može se uzrokovati više štete. Od izuzetne je važnosti pravovremeno i adekvatno liječiti sve oblike zadobivenih sportskih ozljeda. Često sa događa da se zanemare male ozljede, što uzrokuje druge, veće ozljede ili oštećenja. Osnovnom zbrinjavanju sportske ozljede pristupa se neposredno nakon zadobivanja sportske ozljede i primjenjuje se u prvih 48 sati po tzv. RICE načelu.

  • Odmor (REST): Ne koristite ozlijeđeno područje nekoliko dana. Ako ste ozlijedili donji dio tijela, razmislite o korištenju štaka kako ne biste opterećivali ozlijeđeno područje.
  • Led (ICE): Stavite led ili hladne obloge na ozlijeđeno područje kako biste smanjili bol i oteklinu (na primjer, 15 do 20 minuta svaka četiri sata).
  • Kompresija (COMPRESSION): Omotajte ozlijeđeno područje Hansaplast učvrsnim zavojem kako biste pružili potporu i smanjili oteklinu. Pobrinite se da dobro prianja, ali ne toliko čvrsto da boli ili prekida cirkulaciju krvi.
  • Podizanje (ELEVATION): Podignite ozlijeđeni dio tijela, ako je moguće iznad razine srca, kako biste ga odmorili i smanjili oteklinu. Koristite jastuk ili nešto slično kako biste zadržali ozlijeđeni dio tijela povišenim.

Ukratko, pravilna primjena osnovnog načela zbrinjavanja sportske ozljede - RICE, smanjit će bolnost i oteklinu ozljede, pridonijeti bržem i boljem funkcionalnom rezultatu oporavka. U slučaju teških ozljeda trećeg stupnja, potrebno je operacijsko liječenje i rehabilitacija prema vrsti i težini operativnog zahvata u suradnji sa liječnikom.

Što očekivati nakon zadobivanja sportske ozljede?

Izgledi nakon sportske ozljede razlikuju se ovisno o vrsti i ozbiljnosti. Većina sportskih ozljeda su manje i zacijele za nekoliko dana ili tjedana uz odmor i jednostavne strategije oporavka. Druge ozljede, poput prijeloma kostiju, zahtijevaju liječničku intervenciju i može potrajati nekoliko mjeseci da zacijele.

Nakon zadobivanja sportske ozljede, kreće oporavak ili rehabilitacija. Ona se provodi na principu individualnog pristupa fizioterapeuta pacijentu prema statusu (rekreativac ili profesionalni sportaš) uz korištenje medicinske dokumentacije.

Oporavak od sportske ozljede, provodi se u etapama:

  • izvođenje aktivno potpomognutih vježbi i vježbi istezanja
  • postupno uvođenje intenziteta i trajanja vježbi
  • postupno povećanje opterećenja u izvođenju vježbi
  • postupno uvođenje vježbi agilnosti, odnosno vježbi s promjenama smjera kretanja
  • povratak treningu, ali na nižoj razini.

Neizostavni dio oporavka od sportske ozljede je svakodnevna evidencija tijeka rehabilitacije kroz fizioterapeutsku dokumentaciju, dobra edukacija pacijenta za provođenje vježbi kod kuće kao dopuna trenažnom programu koji mu je zadan, a kako bi se što kvalitetnije došlo do željenog cilja. Edukacija o korištenju bandaža ili učvrsnih zavoja u pripremi sportaša za trening je važna jer one stabiliziraju zglob u slučaju nestabilnog zgloba. Hansaplast u svome asortimanu nudi učvrsne zavoje / bandaže koje pružaju pouzdanu potporu slabim ili ozlijeđenim zglobovima te pomažu ograničavajući pokrete zgloba ruke i štiteći bolne zglobove.

Može li se spriječiti zadobivanje sportskih ozljeda?

Sportske ozljede mogu se prevenirati, uz poduzimanje određenih mjera. Da bi se smanjilo zadobivanje sportskih ozljeda, neophodno je vježbe provoditi kvalitetno i svakodnevno, najmanje 3x tjedno, ali i educirati se o mehanizmima ozljeđivanja. Ako imate oslabljene zglobove, na treninge nosite učvrsne zavoje. Tu su Hansaplast učvrsni zavoj za koljeno i Hansaplast učvrsni zavoj za zglob ruke koji stanu u svaku sportsku torbu! U osnovi, prevencija ozljeda kreće od kvalitetnog zagrijavanja i istezanja, odmjerenih vježbi snage, ravnoteže, agilnosti i istezanja te kontrole umora. Prevencija sportskih ozljeda provodi se sukladno potrebama osobe/sportaša, dobi i vrsti sporta. Potrebno je precizno izvoditi vježbe, osobito u fazi usvajanja. Važno je usvojiti pravilno izvođenje vježbi promjene smjera kretanja (razmak stopala, ramena, težište na stopalima). U slučaju kada dođe do umora, vježbu treba prekinuti i odmoriti se.

Tjelovježba i sport važni su za dobrobit i opće zdravlje, ali često dovode do ozljeda. Mnoge uobičajene, manje sportske ozljede mogu se liječiti kod kuće odmorom i drugim načinima. U slučaju boli, oteklina, hematoma ili nemogućnosti korištenja ozlijeđenog područja, potražite liječničku pomoć. Nakon oporavka, nastavite dalje s tjelovježbom – sigurni i nezaustavljivi uz Hansaplast.

Povezani članci

Povezani proizvodi